Zimski period donosi niz promena u našem okruženju, a naše telo reaguje na njih vrlo osetljivo. Kombinacija kraćih dana, manjka sunčeve svetlosti i smanjenog kretanja utiče na hormone koji regulišu raspoloženje, budnost i kvalitet sna. Razumevanje tih procesa pomaže nam da bolje sprečimo i ublažimo stres i nesanicu u hladnijem delu godine.

1. Manjak sunčeve svetlosti i poremećaj cirkadijalnog ritma

Sunčeva svetlost je ključni regulator unutrašnjeg biološkog sata. Kada je tokom zime ima manje:
Melatonin – hormon koji podstiče uspavljivanje – počinje da se luči u nepravilnim intervalima, što otežava prirodan ritam spavanja.
Serotonin, važan za stabilno raspoloženje, prirodno opada zbog manjka svetlosnog stimulansa, pa raste osećaj unutrašnje napetosti i razdražljivosti.
Kortizol, hormon stresa, može imati pomerene pikove lučenja, što prouzrokuje jutarnji umor i večernju nervozu.
Ova hormonska kombinacija značajno povećava verovatnoću pojave nesanice i pojačanog stresa.

2. Hladnoća i fiziološki stres

Na niskim temperaturama telo aktivira mehanizme za očuvanje toplote – zatezanje mišića, ubrzano disanje i blago povećanje nivoa kortizola. Kod ljudi koji već imaju osetljiv nervni sistem, ovo može dodatno pojačati napetost i otežati opuštanje.
Istovremeno, zimi se često manje krećemo, a fizička aktivnost je važna za bolje raspoloženje i kvalitet sna.

3. Psihološki faktori

Zima podrazumeva: kraće dane, duže periode mraka, manje socijalnih aktivnosti, veći boravak u zatvorenom prostoru.
Sve ovo može dovesti do subjektivnog osećaja težine, umora i pojačane mentalne iscrpljenosti.

Kako možemo da ublažimo stres i poboljšamo san tokom zime?

1. Povećati izlaganje dnevnom svetlu
Kratka šetnja čak i kada je oblačno može pomoći u regulaciji serotonina i melatonina.

2. Uvesti lakšu fizičku aktivnost
Vežbe u kući, istezanje ili brza šetnja poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju tenziju.

3. Stabilizovati rutinu spavanja
Leći i ustajati u približno isto vreme, uz ograničavanje ekrana uveče.

4. Uvesti tehnike opuštanja
Spora respiracija, topla kupka ili lagana večernja rutina mogu smanjiti aktivaciju nervnog sistema.

5. Podrška organizmu – suplementi
Na tržištu postoje dodaci ishrani koji su formulisani tako da doprinose psihofizičkoj ravnoteži i smanjenju osećaja napetosti.
Naša preporuka je Calmid, koji je namenjen:
            *Za optimalan psihofizički balans
            *Za smanjenje stresa, umora i iscrpljenosti
            *Za miran i čvrst san
Zbog takvog koncepta formulacije, Calmid se može uklopiti kao deo večernje rutine smirivanja ili kao dodatna podrška organizmu u periodima kada je stres izraženiji, a san isprekidan.
Važno je naglasiti da dodaci ishrani ne zamenjuju medicinski tretman, ali mogu biti korisni kao dopunska podrška uz zdrave navike, posebno tokom zimskog perioda koji opterećuje nervni sistem.

Zaključak
Zimski stres i nesanica nisu slučajni – oni proizlaze iz jasno definisanih bioloških i psiholoških faktora.
Regulacija svetlosne izloženosti, fizička aktivnost, zdrava rutina spavanja i tehnike opuštanja ključne su za poboljšanje opšte ravnoteže.
Takvoj rutini možete dodati proizvod poput Calmida, kao dodatnu podršku organizmu u periodima povećanog umora, napetosti i poremećaja sna.

Podeli sa prijateljima